Metode i oblici znanstvenog znanja

2011

sadržaj

    Znanstveno znanje je najcjelovitiji način otkrivanja novoga. U ovom članku ćemo ispitati metode i oblike znanstvenog znanja, pokušati shvatiti bit pitanja o tome kako se razlikuju.

    Postoje dvije razine znanstvenog znanja: empirijski i teorijski. U vezi s tim razlikuju se sljedeći oblici: znanstveno znanje u filozofiji: znanstveni činjenica, problem, hipoteza i teorija. Dajte svima od njih malo pažnje.

    Znanstvena činjenica je elementarni oblik, koji se može smatrati znanstvenim znanjem, ali o jednom konkretnom fenomenu. Nisu svi rezultati istraživanja mogu biti prepoznati kao činjenice ako nisu dobiveni zbog svoje studije u interakciji s drugim pojavama i nisu prošli posebnu statističku obradu.

    Problem postoji u obliku znanja, u kojem, uz poznato, postoji nešto što se mora znati. Sastoji se od dvije točke: prvo, mora se uspostaviti problem, a drugo, mora se riješiti. Traženi i poznati u problemu su u bliskoj vezi. Da bi se riješio problem, potrebno je primijeniti ne samo tjelesne i mentalne, već materijalne napore. Stoga neki od problema dugo ostaju nepoznati.



    Kako bi se riješio problem, napredna je hipoteza koja ukazuje na znanje znanstvenih zakona koji mogu pomoći u jednom ili drugom problemu. Hipoteza mora biti opravdana, tj. Ona odgovara uvjetima provjerljivosti, kompatibilnosti sa stvarnim materijalom, mogućnost usporedbe s drugim istraživanim predmetima. Istina hipoteze dokazana je u praksi. Nakon što je istina hipoteze potvrđena, ona ima oblik teorije koja dovršava faze razvoja koje su dostigle moderne metode i oblici znanstvene spoznaje.

    I najviši oblik znanstvenog znanja jest teorija. Ovo je model znan- stvenog znanja koji daje opću ideju o zakonima kugle u studiju. Logični zakoni slijede iz teorije i podložni su njezinim temeljnim odredbama. Teorija objašnjava, sistematizira i predviđa i određuje metodologiju znanstvene spoznaje, njegovu cjelovitost, valjanost i pouzdanost.

    Oblici znanstvenog znanja u filozofiji definiraju i osnovni metode znanstvenog znanja. znanstvena znanje je rezultat promatranja i eksperimenti. eksperiment kao metoda znanstvenog znanja nastala je u XVII stoljeću. Do tada su se istraživači više oslanjali na svakodnevnu praksu, zdrav razum i promatranje. Uvjeti eksperimentalne znanstvene spoznaje razvijeni su razvojem tehnologije i nastankom novih mehanizama kao rezultat tadašnje industrijske revolucije. Aktivnost znanstvenika u ovom trenutku povećava se zbog činjenice da je eksperiment omogućio izlaganje studiranog objekta specijalnim efektima, stavljajući ga u izolirane uvjete.

    Međutim, s obzirom na metode i oblike znanstvenog znanja, ne može se odstupiti od važnosti promatranja. Upravo to otvara put do eksperimenta. Sjećamo se se, barem, kao V. Gilber, amber vuna, otkrio postojanje statičkog elektriciteta. Ovo je bio jedan od najjednostavnijih eksperimenata vezanih uz vanjsko promatranje. I kasnije, Dane H. Ersted provela je vrlo pravi eksperiment, koristeći već galvansku napravu.

    Suvremene metode i oblici znanstvenog znanja mnogo su složenije i na granici tehničkog čuda. Dimenzije eksperimentalne opreme su ogromne i masivne. Impresivan i iznos koji se ulaže u njihovo stvaranje. Stoga znanstvenici često štede novac, zamjenjujući osnovne metode znanstvenog znanja metodom eksperimenta mišljenja i znanstvenog modeliranja. Primjer takvih modela je idealan plin, gdje se pretpostavlja da nema sudara molekula. Matematičko modeliranje naširoko se koristi kao analogni stvarnost.

    Dijelite na društvenim mrežama:

    Povezan
    Znanstveno znanje i njegove osobineZnanstveno znanje i njegove osobine
    Razine znanstvenog znanja i njihovih značajkiRazine znanstvenog znanja i njihovih značajki
    Znanstveno znanje u filozofiji: sredstvo i metodeZnanstveno znanje u filozofiji: sredstvo i metode
    Znanstvena slika svijeta i njegovih sortiZnanstvena slika svijeta i njegovih sorti
    Metode znanstvenog znanjaMetode znanstvenog znanja
    Značajima znanstvenog znanja i percepcije svijeta suvremenog čovjekaZnačajima znanstvenog znanja i percepcije svijeta suvremenog čovjeka
    Struktura znanstvenog znanja o okolnoj stvarnosti u filozofijiStruktura znanstvenog znanja o okolnoj stvarnosti u filozofiji
    Empirijska razina znanstvenog znanja kao jedan od oblika kognicije općenito.Empirijska razina znanstvenog znanja kao jedan od oblika kognicije općenito.
    Koja je specifičnost znanstvenog znanja?Koja je specifičnost znanstvenog znanja?
    Glavne metode znanstvenog znanja u filozofijiGlavne metode znanstvenog znanja u filozofiji
    » » Metode i oblici znanstvenog znanja
    LiveInternet